VREMEPLOV: TIMOČI PEČALBARI

Broj pregleda

Do prvog rata 1876. retkost je bila da neko ostavi svoju kuću i da ode na stranu da privredi za domaćinstvo.

Vršidba konjima krajem 19. i početkom 20. veka, foto: ravnoplov.rs / M.S.
Vršidba konjima krajem 19. i početkom 20. veka, foto: ravnoplov.rs / M.S.

Međutim, ratna dešavanja su to promenila. Srpsko – turski rat 1876. – 1878. godine pretvorio je Timočku krajinu u ogromno zgarište, a u nizu ekonomskih nedaća izbila je i Timočka buna (1883) koja je još više pogoršala ionako teške prilike u Timočkom regionu, jer je narod morao da plaća odštetu prouzrokovanu bunom. Pored ovako teškog stanja došlo je i do raspadanja patrijahalne porodične zadruge, koje su brojale i preko 20 članova domaćinstva, pa je tako povećan broj siromašnih.

Vršidba konjima krajem 19. i početkom 20. veka, foto: ravnoplov.rs / M.S.
Vršidba konjima krajem 19. i početkom 20. veka, foto: ravnoplov.rs / M.S.

Narod suočen sa teškim posledicama rata, bez osnovnih sredstava za život, polazio je u masovno na mukotrpan pečalbarski put u Rumuniju (Vlaško). Tamo su ostali preko celog leta, radeći teške poslove za nisku nadnicu. Iako su obavljali teške poslove i pod teškim uslovima, Timočki pečalbari su skoro 40 godina radili sve do 1914. godine – odlazili u rano proleće na bojerske spahiluke u Rumuniju i tamo ostajali do krarja oktobra. Obavljali su sve vrste poslova: orali, kopali želi, kosili i to, radili od jutra do mraka, a za vreme žetve i vršidbe rad nije prekidan ni noću.

Bili su smešteni po šupama, barakama na podu su spavali na slami, a za hranu je najčešće bio kačamak (mamaljiga), tako da su mahom bili iscrpljeni, a jedan broj je i oboleo. Između Rumunskih bojera i pečalbara, postojali su posrednici, takozvani ‘’dragomani’’, čija je glavna dužnost bila da bojerima obezbede dovoljan broj radnika. Pečalbari su tokom cele radne sezone bili pod nadzorom ‘’dragomana’’ i preko njih su primali plate, koji su od toga za sebe zadržavali ‘’dragomansko’’ i na taj način im zakidali od male pečalbarske nadnice.

Vršidba konjima krajem 19. i početkom 20. veka, foto: ravnoplov.rs / M.S.
Vršidba konjima krajem 19. i početkom 20. veka, foto: ravnoplov.rs / M.S.

Od teško zarađenih plata pečalbarima se uzimalo na razne načine: nadnice su smanjivane: brisanjem cele nadnice, zakidanjem na hrani, zbog bolesti, zbog vremenskih nepogoda, za štetu od suše i požara. S ozbirom na uslove u kojima su radili i živeli, moglo bi se reći da je to bio pravi robovski rad.

Projekat ,,Ja volim Knjaževac“ sufinansiran je od strane Opštine Knjaževac u 2022. godini. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva. 

Foto: Ravnoplov.rs / M.S. ; autor: N. Đorđević

Povezano

Položeni venci na Spomenik slobodi povod...

Zadrugarstvo na selu – za zdravstv...

Velike boginje, pelcovanje u Krajini 186...

Novogodišnji paketići najmlađim Knjaževč...

Sve lepote Stare planine na jednom mestu

Knjaževac kao srpska ,,Mala Venecija” i ...

VESTI IZ KATEGORIJE

Knjaževačka gimnazija objavila termine i...

Položeni venci na Spomenik slobodi povod...

Deveti put održana „Komšijada“ na Crvens...

OBAVEŠTENJE – UPIS UČENIKA U PRVI RAZRED...

Počela prva smena Škole odbojke na pesku...

Uspešan seniorski turnir stonoteniskog k...

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Radio Bubamara Live

Najnovije na portalu