Utorak, 17. novembar 2026. Knjaževac 9°C EUR 117,61

LJUDI KOJI NE ODUSTAJU – ŽIVOT I RAD U SELIMA POD STAROM PLANINOM

Dok se mnogi odlučuju za život u gradovima, na obroncima Stare planine i dalje postoje ljudi koji svakodnevno rade, obrađuju zemlju, čuvaju porodična domaćinstva i neguju tradiciju svojih predaka. U selima knjaževačkog kraja život ima drugačiji ritam, a iza svakog domaćinstva krije se priča o radu, upornosti i povezanosti čoveka sa zemljom na kojoj je odrastao. Upravo ti ljudi predstavljaju jednu od najvećih vrednosti ovog područja i važan oslonac njegovog budućeg razvoja.

Selo podno Stare planine, Jalovik Izvor, foto: D.M.
Selo podno Stare planine, Jalovik Izvor, foto: D.M.

Postoje mesta na kojima se vreme ne meri samo satima i minutima, već godišnjim dobima, završetkom poljskih radova, berbom voća, pripremom zimnice i dolaskom novih gostiju. Na obroncima Stare planine, u selima koja čuvaju prepoznatljiv izgled istočne Srbije, svakodnevni život i danas je tesno povezan sa prirodom.

Ovde jutra često počinju ranije nego u gradu. Dok se u urbanim sredinama dan započinje odlaskom na posao i užurbanom svakodnevicom, u planinskim selima domaćini najpre obilaze svoja imanja, proveravaju stoku, pripremaju hranu za životinje, uređuju bašte i planiraju poslove koji ih čekaju tokom dana.

Pročitajte iOD TRADICIJE DO NOVIH PROIZVODA – POLJOPRIVREDA KAO ŠANSA ZA OPSTANAK SELA

Za nekoga je to težak i zahtevan način života, ali za ljude koji su ostali na svojim ognjištima to je mnogo više od posla. To je porodična tradicija, način života i odluka da se sačuva ono što su generacije pre njih stvarale.

Sela koja čuvaju duh Stare planine

Sela podno Stare planine, selo Kalna, foto: D.M.
Sela podno Stare planine, selo Kalna, foto: D.M.

Područje opštine Knjaževac poznato je po velikom broju seoskih naselja i raznovrsnim prirodnim i kulturnim vrednostima. Brojna sela smeštena su u podnožju i na obroncima Stare planine, gde se tradicionalni način života i danas može prepoznati u svakodnevnim poslovima, arhitekturi, domaćoj proizvodnji i običajima.

Kalna, Balta Berilovac, Vrtovac, Crni Vrh, Ćuštica, Inovo i druga naselja predstavljaju deo prostora u kojem su ljudi vekovima živeli oslanjajući se na prirodu, stočarstvo, poljoprivredu i međusobnu solidarnost.

Svako selo ima svoju priču, svoje karakteristike i posebnosti. Negde su to stare kamene kuće i uske seoske ulice, negde prostrani pašnjaci i imanja, a negde domaćinstva koja su prepoznala priliku da tradicionalni način života povežu sa savremenim turizmom.

Iako su se okolnosti tokom decenija menjale, osnovna veza između čoveka i ovog prostora ostala je snažna.

U pojedinim domaćinstvima i danas se mogu videti stari alati, predmeti koji su nekada bili neizostavni deo seoskog života, tradicionalne peći, drvene pomoćne zgrade i dvorišta koja svedoče o načinu na koji su nekada živele brojne generacije.

Takva mesta nisu samo deo prošlosti. Ona predstavljaju autentično nasleđe koje može biti značajno i za buduće generacije, ali i za posetioce koji žele da upoznaju život izvan velikih gradova.

Rad koji počinje pre izlaska sunca

Stara planina, poljoprivredni poslovi, foto: M.D. / ilustracija
Stara planina, poljoprivredni poslovi, foto: M.D. / ilustracija

Život na selu zahteva mnogo rada, strpljenja i prilagođavanja prirodnim uslovima. Poslovi se smenjuju tokom cele godine, a svako godišnje doba donosi nove obaveze.

Proleće je vreme pripreme zemljišta, setve, uređenja imanja i početka intenzivnijih radova na otvorenom. Tokom leta pažnja je usmerena na održavanje zasada, poljoprivredne radove, košenje livada i pripremu stočne hrane. Jesen donosi berbu, prikupljanje plodova, preradu voća i pripremu domaćinstava za zimu, dok zimski meseci predstavljaju vreme kada se nastavljaju poslovi oko stoke, održavanja imanja i planiranja naredne sezone.

Stočarstvo je vekovima bilo jedan od važnih oslonaca života u planinskim krajevima. Prostrani pašnjaci i prirodni uslovi omogućili su razvoj ovčarstva i govedarstva, a proizvodnja mleka, sira i drugih domaćih proizvoda ostala je značajan deo lokalne tradicije.

Pored stočarstva, stanovnici knjaževačkog kraja bave se voćarstvom, vinogradarstvom, pčelarstvom i drugim poljoprivrednim delatnostima. Posebno su značajni zasadi višanja, proizvodnja grožđa i vina, kao i domaći proizvodi koji mogu pronaći svoje mesto na lokalnom i širem tržištu.

Za mnoga domaćinstva upravo je raznovrsnost aktivnosti način da obezbede stabilnije prihode i iskoriste prednosti prostora u kojem žive.

Iza svakog proizvedenog kilograma sira, tegle meda, flaše domaćeg soka ili korpe voća nalazi se mnogo uloženog vremena i truda. To su proizvodi koji nose karakter ovog kraja i predstavljaju važan deo njegove prepoznatljivosti.

Od porodičnog imanja do turističke priče

Poslednjih godina sve više pažnje privlači mogućnost povezivanja seoskog života i turizma. Ono što su nekada bila obična porodična domaćinstva, danas može postati mesto odmora, upoznavanja tradicije i neposrednog susreta sa prirodom.

Posetioci koji dolaze na Staru planinu ne traže uvek luksuzne hotele i velike turističke komplekse. Mnogi žele upravo suprotno – mir, tišinu, domaću hranu, prirodno okruženje i priliku da upoznaju ljude koji žive u ovom kraju.

U tome se krije velika razvojna mogućnost za stanovnike knjaževačkih sela.

Stara planina, foto: Redakcija
Stara planina, foto: Redakcija

Obnovljene stare kuće, uređena dvorišta, tradicionalna jela, domaći proizvodi i gostoprimstvo domaćina mogu predstavljati osnovu kvalitetne turističke ponude. Posebnu vrednost imaju domaćinstva koja gostima omogućavaju da upoznaju i svakodnevne aktivnosti na selu, od rada u bašti i obilaska imanja do pripreme hrane i upoznavanja lokalnih običaja.

Primeri razvoja seoskog turizma već postoje u ovom kraju. U Ćuštici, na primer, porodično domaćinstvo Gabar pokazuje kako obnova stare kuće i ulaganje u autentičan ambijent mogu postati osnova turističkog posla.

Takvi primeri potvrđuju da očuvanje tradicionalne arhitekture i načina života ne mora biti samo pitanje nostalgije. Uz dobru ideju, ulaganje i kvalitetnu organizaciju, tradicija može postati i ekonomska prilika.

Važno je da se turistička ponuda razvija tako da korist od dolaska gostiju imaju i lokalni proizvođači, poljoprivrednici, zanatlije i druga domaćinstva.

Na taj način turizam može doprineti stvaranju dodatnih prihoda, ali i većoj zainteresovanosti za očuvanje sela.

Mladi i budućnost planinskih sela

Jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavaju ruralne sredine jeste odlazak stanovništva, posebno mladih ljudi. Potraga za zaposlenjem, obrazovanjem i boljim životnim uslovima često ih vodi ka većim gradovima, dok u pojedinim selima ostaje sve manje stanovnika.

Ovaj problem nije karakterističan samo za knjaževački kraj, već predstavlja širi izazov za brojna područja Srbije.

Ipak, život na selu ne mora nužno da znači odricanje od savremenih mogućnosti. Razvoj digitalnih tehnologija, bolja povezanost sa tržištem i dostupnost novih oblika poslovanja otvaraju prostor za drugačiji pristup ruralnom životu.

Mladi koji se bave poljoprivredom danas imaju mogućnost da koriste savremenu opremu, unaprede proizvodnju, promovišu svoje proizvode putem interneta i direktno komuniciraju sa kupcima.

Slično je i sa turizmom. Domaćinstvo koje poseduje kvalitetan smeštaj, zanimljivu ponudu i dobru prezentaciju može privući goste iz različitih delova Srbije, ali i inostranstva.

Poseban značaj ima i povezivanje lokalnih proizvođača sa turističkim domaćinstvima. Gost koji dođe na odmor može istovremeno koristiti smeštaj, kupovati domaće proizvode, upoznati lokalne zanate i upoznati kulturno nasleđe kraja.

Za razvoj sela zato nije dovoljno samo sačuvati postojeće objekte i imanja. Potrebno je stvarati uslove da ljudi imaju razlog da ostanu, rade i planiraju budućnost upravo u sredini u kojoj su odrasli.

Dostupnost obrazovanja, zdravstvene zaštite, kvalitetne putne infrastrukture, interneta i drugih osnovnih usluga ima važnu ulogu u tome da život u ruralnim sredinama bude održiv i za mlađe generacije.

Tradicija koja se prenosi sa generacije na generaciju

Jedna od najvećih vrednosti sela pod Starom planinom jeste bogato kulturno nasleđe. Ono se ne nalazi samo u starim građevinama i predmetima, već pre svega u ljudima koji pamte nekadašnje običaje i prenose ih na mlađe.

Tradicionalna jela, narodne pesme, igre, zanati, način pripreme hrane i običaji vezani za važne datume tokom godine predstavljaju deo identiteta ovog područja.

Manifestacije narodnog stvaralaštva imaju posebnu ulogu u očuvanju tih vrednosti. Jedna od prepoznatljivih manifestacija je „Molitva pod Midžorom“, koja se održava u Vrtovcu i čuva običaje vezane za Đurđevdan i život stočarskih zajednica.

Takvi događaji okupljaju meštane, posetioce i ljude poreklom iz ovog kraja koji žele da sačuvaju vezu sa svojim korenima.

Za mlađe generacije to je prilika da upoznaju način života svojih predaka, dok posetiocima pruža mogućnost da dožive tradiciju koja se ne može upoznati samo kroz turističke brošure.

Posebno je važno da se znanje starijih stanovnika ne izgubi. Njihova iskustva o poljoprivredi, stočarstvu, lekovitom bilju, tradicionalnoj gradnji i pripremi hrane predstavljaju vredan deo lokalnog nasleđa.

Svaka takva priča zaslužuje da bude zabeležena.

Kada se priroda, ljudi i tradicija povežu

Budućnost sela pod Starom planinom u velikoj meri zavisi od sposobnosti da se postojeće prednosti povežu u jedinstvenu razvojnu celinu.

Prirodne lepote privlače posetioce, tradicionalna domaćinstva nude autentično iskustvo, poljoprivredni proizvođači stvaraju kvalitetne proizvode, a kulturno nasleđe daje dodatnu vrednost turističkoj ponudi.

Kada se sve to poveže, nastaje mogućnost za razvoj koji ne zavisi samo od jedne delatnosti.

Turizam može pomoći poljoprivredi, poljoprivreda može obogatiti turističku ponudu, a očuvanje tradicije može postati razlog više da ljudi posete ovaj kraj. Istovremeno, bolja promocija lokalnih proizvoda i domaćinstava može otvoriti vrata novim kupcima i poslovnim partnerima.

Upravo zato je važno da se o ovim sredinama govori kroz stvarne primere, da se predstave ljudi koji rade, stvaraju i ulažu u svoja domaćinstva, ali i da se ukaže na izazove sa kojima se svakodnevno suočavaju.

Jer iza svake priče o razvoju sela nalazi se čovek.

Ognjišta koja čuvaju budućnost

Kada se govori o Staroj planini, najčešće se prvo pomisli na njene vrhove, šume, vodopade i prepoznatljive pejzaže. Ipak, njena prava vrednost ne može se sagledati bez ljudi koji žive na njenim obroncima.

Oni čuvaju imanja, obrađuju zemlju, neguju tradiciju, proizvode hranu i dočekuju goste. Njihov svakodnevni rad možda nije uvek vidljiv široj javnosti, ali upravo zahvaljujući njima mnoga sela i dalje imaju svoj život, svoju prepoznatljivost i svoju budućnost.

Svako očuvano domaćinstvo, obnovljena kuća, novi zasad, registrovano turističko domaćinstvo ili mlada porodica koja odluči da svoju budućnost gradi u ovom kraju predstavlja važan korak ka očuvanju ruralnih sredina.

Zato je potrebno prepoznati vrednost ljudi koji ostaju, ali i pružiti podršku onima koji žele da se vrate, pokrenu posao ili započnu novi život na selu.

Stara planina ima prirodne prednosti, knjaževačka sela imaju tradiciju, a njihovi stanovnici imaju znanje i iskustvo koje se ne može nadoknaditi.

Jer selo nije samo prostor između planinskih padina. Selo su ljudi, njihove porodice, njihova imanja i ognjišta. Sve dok postoje oni koji veruju u svoj kraj, rade i stvaraju u njemu, postoji i nada da će se život pod Starom planinom nastaviti i u generacijama koje dolaze.


Projekat „Knjaževac – život, ljudi i potencijali Stare planine“ sufinansiran je sredstvima Opštine Knjaževac. Stavovi izneti u ovom medijskom sadržaju nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Autor

Milan Nikolic

Svi tekstovi autora →

Komentari

Budite prvi koji će komentarisati.

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja urednika. Uvrede, govor mržnje i reklame se ne objavljuju. E-mail adresa se ne prikazuje.

Knjaževački radioUživo