Utorak, 17. novembar 2026. Knjaževac 8°C EUR 117,61

OD TRADICIJE DO NOVIH PROIZVODA – POLJOPRIVREDA KAO ŠANSA ZA OPSTANAK SELA

Poljoprivreda je vekovima jedan od temelja života u knjaževačkom kraju. Od poznatih zasada oblačinske višnje i vinograda, preko šljiva, kupina i drugih voćnih kultura, do stočarstva i pčelarstva, ovaj kraj raspolaže značajnim proizvodnim potencijalima. Međutim, budućnost sela ne zavisi samo od onoga što se proizvede, već i od mogućnosti da se proizvodi prerade, kvalitetno upakuju i pronađu put do kupaca.

Poljoprivreda na selu, foto: Knjaževačke novine, sela Stare planine
Poljoprivreda na selu, foto: Knjaževačke novine, sela Stare planine

Knjaževac je opština u kojoj poljoprivreda ima dugu tradiciju i važnu ulogu u svakodnevnom životu stanovništva. Na prostoru koji obuhvata 85 seoskih naselja, različiti prirodni uslovi omogućili su razvoj više poljoprivrednih grana. Dok su pojedina područja poznata po voćarstvu i vinogradarstvu, u drugim su značajni stočarstvo, pčelarstvo i proizvodnja hrane za sopstvene potrebe i tržište.

Poljoprivreda je za mnoge porodice više od zanimanja – ona je porodična tradicija, izvor prihoda i razlog zbog kojeg ostaju vezane za svoje selo. Ipak, savremeni uslovi proizvodnje donose brojne izazove. Promenljivo vreme, troškovi rada i repromaterijala, otkupne cene i plasman proizvoda utiču na odluke proizvođača i održivost njihovih gazdinstava.

Pročitajte iOD NJIVE I PAŠNJAKA DO TRPEZE – TRADICIONALNA HRANA KAO TURISTIČKI POTENCIJAL KNJAŽEVCA

Zato se sve više govori o potrebi da se tradicionalna poljoprivreda unapredi, da se proizvodi ne prodaju isključivo kao sirovina i da se veća vrednost stvara upravo u lokalnoj sredini.

Knjaževački kraj – područje voćarstva i vinogradarstva

Stara planina, mašine, foto: Knjaževačke novine
Stara planina, mašine, foto: Knjaževačke novine

Među najprepoznatljivijim poljoprivrednim kulturama knjaževačkog kraja svakako je višnja, posebno oblačinska, po kojoj je ovaj deo istočne Srbije poznat i van granica regiona.

Prema podacima objavljenim u junu 2025. godine, na području opštine nalazilo se oko 1.200 hektara zasada višnje. Proizvodnja je rasprostranjena u više sela, a berba tokom sezone predstavlja važan izvor prihoda za brojna domaćinstva. Ovaj podatak odnosi se na stanje navedeno u izveštaju iz 2025. godine i ne treba ga poistovećivati sa zvaničnim stanjem za svaku narednu sezonu.

Pored višnje, značajno mesto zauzimaju šljiva, kupina, jabuka i druge voćne vrste. Poljoprivredna savetodavna i stručna služba navodi da je voćarsko-vinogradarska proizvodnja u Knjaževcu zastupljenija nego u mnogim drugim opštinama Zaječarskog regiona. U lokalnoj proizvodnji prisutne su i različite sorte šljive, dok se vinogradarstvo izdvaja kao važna tradicionalna grana.

Ovakva struktura proizvodnje nije slučajna. Na nju utiču podneblje, konfiguracija terena, iskustvo proizvođača, ali i postojanje kapaciteta za otkup i preradu voća.

Stara planina, sela Stare planine, grožđe, foto: Knjaževačke novine
Stara planina, sela Stare planine, grožđe, foto: Knjaževačke novine

Vinogradarstvo ima posebno mesto u identitetu ovog kraja. Knjaževački vinogradarski rejon obuhvata šire područje istočne Srbije, a proizvodnja grožđa i vina predstavlja spoj prirodnih uslova, dugog iskustva i znanja koje se prenosi generacijama.

Za poljoprivrednike, voćarstvo i vinogradarstvo predstavljaju priliku da se proizvodnja razvija i na manjim porodičnim parcelama, ali uspeh zavisi od pravilnog izbora sorti, savremenih agrotehničkih mera, ulaganja i sigurnog tržišta.

Od ploda do gotovog proizvoda – veća vrednost ostaje u kraju

Jedan od najvažnijih pravaca razvoja poljoprivrede jeste prerada. Kada se voće proda kao sirovina, proizvođač zavisi od otkupne cene i uslova na tržištu. Kada se deo roda preradi u sok, džem, slatko, sušeno ili zamrznuto voće, otvara se mogućnost za stvaranje dodatne vrednosti.

Upravo zato je važno podsticati razvoj malih prerađivačkih kapaciteta na gazdinstvima, kao i povezivanje proizvođača sa većim prerađivačima i distributerima.

Od višnje mogu nastati sokovi, sirupi, džemovi, slatka, kompoti i drugi proizvodi. Šljiva se može koristiti za proizvodnju pekmeza, sušenog voća i rakije, dok kupina, jabuka i drugo voće pružaju mogućnosti za različite oblike prerade.

Takva proizvodnja ne zahteva uvek velike industrijske pogone. U zavisnosti od proizvoda, propisa i potrebnih standarda, deo posla može se razvijati kroz registrovana poljoprivredna gazdinstva i male porodične pogone.

Važno je, međutim, da prerada bude organizovana u skladu sa propisima o bezbednosti hrane, higijeni, deklarisanju i kvalitetu. Dobar proizvod mora imati pouzdano poreklo, ujednačen kvalitet i ambalažu koja odgovara zahtevima tržišta.

Za sela to znači i mogućnost otvaranja dodatnih poslova – u preradi, pakovanju, skladištenju, transportu i prodaji. Na taj način poljoprivreda može da pokrene širi krug privrednih aktivnosti.

Više od milion subvencionisanih sadnica voća

Ulaganje u nove zasade i povećanje proizvodnih kapaciteta jedan je od načina na koji se može podstaći razvoj poljoprivrede. U objavljenom izveštaju iz januara 2026. godine navedeno je da je Opština Knjaževac tokom prethodnih godina subvencionisala više od milion sadnica voća.

Prema istom izveštaju, podrška je bila usmerena na proširenje proizvodnje, odnosno na stvaranje novih zasada i povećanje obima poljoprivredne aktivnosti. Kao primer navodi se model u kojem proizvođač širi postojeći zasad višnje ili povećava broj grla stoke i pčelinjih društava.

Ovakav vid podrške može biti značajan za domaćinstva koja žele da unaprede proizvodnju, ali je za dugoročne rezultate važno da se ulaganja prate stručnim savetima, pravilnim održavanjem zasada i planiranjem plasmana.

Sadnica sama po sebi ne garantuje prihod. Potrebno je vreme da zasad stigne u pun rod, kao i znanje o rezidbi, zaštiti, ishrani biljaka i navodnjavanju. Posebno je važno da proizvođači pre podizanja novih zasada imaju jasnu predstavu o tome kome će prodavati svoje proizvode i kakvi su zahtevi tržišta.

Mali proizvođači i porodična gazdinstva – važan deo lokalne ekonomije

Veliki deo poljoprivredne proizvodnje u selima oslanja se na porodična gazdinstva. Neka raspolažu manjim parcelama i proizvode za sopstvene potrebe, dok druga imaju veće zasade i tržišno su orijentisana.

Upravo mali proizvođači mogu da pronađu svoju priliku u proizvodima koji se izdvajaju kvalitetom, poreklom i načinom proizvodnje. Domaći sokovi, džemovi, sušeno voće, med, vino, rakija i drugi proizvodi mogu da budu prepoznatljivi predstavnici kraja iz kojeg dolaze.

Za to je potrebno više od dobre sirovine. Važni su registrovana proizvodnja, odgovarajuća ambalaža, deklaracija, prepoznatljiv naziv i organizovan način prodaje. Potrošači sve više žele da znaju odakle proizvod dolazi, ko ga je napravio i na koji način.

Povezivanje proizvođača može da olakša nabavku opreme, zajednički nastup na tržištu, promociju i distribuciju. Udruženi proizvođači imaju mogućnost da ponude veće količine i stabilniju isporuku, što može biti značajno u saradnji sa trgovinskim lancima, ugostiteljima i prerađivačkom industrijom.

Posebnu priliku predstavlja direktna prodaja – na gazdinstvu, lokalnim manifestacijama, pijacama i putem interneta. Kada kupac može da upozna proizvođača i vidi gde nastaje proizvod, gradi se poverenje koje može biti važno za dugoročnu prodaju.

Poljoprivreda se suočava sa izazovima

Poljoprivreda, stočarstvo, foto: Knjaževačke novine, autor: M.M.
Poljoprivreda, stočarstvo, foto: Knjaževačke novine, autor: M.M.

I pored velikih potencijala, život poljoprivrednika nije jednostavan. Prolećni mrazevi mogu da ugroze voćnjake u periodu cvetanja, suša može da smanji prinose, a obilne padavine i grad da nanesu štetu tokom vegetacije i berbe.

Poseban problem predstavljaju troškovi proizvodnje. Gorivo, đubrivo, sredstva za zaštitu bilja, ambalaža, mehanizacija i angažovanje radnika zahtevaju sve veća ulaganja. Kada se tome dodaju promenljive otkupne cene, jasno je zbog čega proizvođači moraju pažljivo da planiraju svaku sezonu.

Izazov je i usitnjenost parcela, kao i nedostatak radne snage u pojedinim seoskim sredinama. Analiza ekonomskog razvoja Knjaževca koju je objavio Centar za visoke ekonomske studije ukazuje na to da usitnjenost zemljišta, nepristupačan teren i smanjenje seoskog stanovništva otežavaju iskorišćavanje poljoprivrednih potencijala.

Zbog toga razvoj poljoprivrede ne može da se zasniva samo na povećanju površina pod zasadima. Potrebni su bolja organizacija proizvodnje, dostupni savetodavni servisi, savremena oprema, navodnjavanje, osiguranje i pouzdaniji kanali prodaje.

Mladi u poljoprivredi – prilika za ostanak i povratak na selo

Poljoprireda, žetva, ilustracija, foto: M. Miladinović, portal ,,Knjaževačke novine''
Poljoprireda, žetva, ilustracija, foto: M. Miladinović, portal ,,Knjaževačke novine“

Budućnost sela u velikoj meri zavisi od toga da li će mladi ljudi u poljoprivredi prepoznati mogućnost za zaposlenje i pristojan život.

Savremena poljoprivreda danas podrazumeva mnogo više od tradicionalnog rada na njivi. Ona uključuje mehanizaciju, digitalne alate, praćenje vremenskih uslova, planiranje proizvodnje, internet prodaju i promociju na društvenim mrežama.

Mladi koji imaju znanje, ideju i spremnost da ulažu mogu da razvijaju porodična gazdinstva, pokrenu proizvodnju i preradu hrane ili pronađu tržišnu nišu za određeni proizvod.

Posebno je važno da se poljoprivreda poveže sa turizmom. Gosti koji dolaze u Knjaževac i na Staru planinu mogu da posete voćnjake, upoznaju proces proizvodnje, probaju domaće proizvode i kupe ih direktno od proizvođača. Tako se stvaraju dodatni prihodi, a lokalna hrana postaje deo turističkog doživljaja.

Seosko domaćinstvo koje proizvodi voće, med, sir ili vino može istovremeno da razvija i turističku ponudu. Takva povezanost pruža mogućnost da se jedan proizvod predstavi na više načina i da se prihod ne oslanja samo na jednu sezonu.

Budućnost sela gradi se radom, znanjem i povezivanjem

Knjaževački kraj ima prirodne uslove, tradiciju i iskustvo ljudi koji se generacijama bave poljoprivredom. Višnja, šljiva, kupina, grožđe, stočarstvo i pčelarstvo predstavljaju važne osnove na kojima se može graditi dalji razvoj.

Ipak, najveća prilika nalazi se u povezivanju svih delova proizvodnog procesa – od njive i voćnjaka, preko prerade i pakovanja, do prodaje i promocije. Kada se lokalni proizvod ne prodaje samo kao sirovina, već dobije prepoznatljiv kvalitet, ime i tržište, veći deo njegove vrednosti može ostati u lokalnoj zajednici.

Za opstanak sela važni su i infrastruktura, dostupnost usluga, obrazovanje, podrška mladima i mogućnost da se od sopstvenog rada živi. Poljoprivreda ne može sama da reši sve probleme ruralnih sredina, ali može da bude jedan od ključnih oslonaca njihove budućnosti.

Od tradicije do novih proizvoda – to je put kojim knjaževačka sela mogu da sačuvaju ono što imaju, unaprede ono što proizvode i stvore nove prilike za generacije koje dolaze.


Projekat „Knjaževac – život, ljudi i potencijali Stare planine“ sufinansiran je sredstvima Opštine Knjaževac. Stavovi izneti u ovom medijskom sadržaju nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Autor

Milan Nikolic

Svi tekstovi autora →

Komentari

Budite prvi koji će komentarisati.

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja urednika. Uvrede, govor mržnje i reklame se ne objavljuju. E-mail adresa se ne prikazuje.

Knjaževački radioUživo