Još jedna od prirodnih lepota Knjaževca i okoline je svakako klisura Ždrelo koja se nalazi u ataru Stogazovca.
Ova klisura je u narodu poznatija kao ,,Knjaževački meteori“.
Po geološkoj karti Republike Srbije usečena je u glinovite krečnjake i glince iz perioda donje krede. Starost stena procenjuje se na oko 100 miliona godina.
Vredno je istaći da je dužina ove klisure oko 300 metara, a širine je oko 3 metra, i kroz nju protiče Zubetinačka reka koja čim uđe u selo Stogazovac menja svoje ime u Stogazovačka reka.
Krečnjačke stene neposredno uz reku izdižu se do visine 70-80 m i specifičnih su formacija.
Najviše litice su:
- Lisičji kamen, koji se naziva još i Momin kamen ili Devojački kamen( legenda kaže daje sa ovog kamena u vreme turske vledavine devojka skočila u smrt kako bi se zaštitila i ne bi bila obeščasćena) i
- Zdravački kamen.
IZVOR ,,BOŽJA TRPEZICA“ – LEK ZA OČI!
Naime, veoma je zanimljivo da se na dnu klisure Ždrelo, u koritu reke nalazi izvor koga meštani nazivaju „Božja trpezica“.
Kako su nam meštani rekli, izvor ove vode ima veoma veliko lekovito dejstvo i pomaže kod očnih bolesti.
Takođe, dobili smo informaciju da je pored izvora pronađen i rimski žrtvenik, što dokazuje postojanje ovog izvora još u antičko doba.
Na ovom terenu ima dosta pećina, pa je predeo primamljiv za speleoge.
Neke od pećina imaju i svoja imena:
- Vulina pećina
- Markova pećina
Najpre, Vulina pećina je na levoj strani klisure, a Markova na desnoj, ispod vrha brda Kulinje.
Po nekim predanjima i dalje se govori da je u ovoj pećini često, ne zna se iz kog razloga, boravio junak iz epskih pesama Marko Kraljević.
Kako se dalje pripoveda, u tavanici pećine postoji udubljenje koje je Marko napravio svojom glavom, naglo se probudivši. Po dnu pećine su vidljivi „otisci“ njegovih stopala, a u unutrašnjem zidu se nalazi udubljenje u obliku potkovice koje je „napravio“ Markov konj Šarac.
Projekat je sufinansiran sredstvima iz budžeta opštine Knjaževac i nosi naziv ,,Prirodne lepote Knjaževca“.